Odabran izvođač za gradnju tvornice cjepiva u Rugvici.
Hrvatska je napokon na dobrom putu da ponovno postane samodostatna u proizvodnji lijekova iz krvne plazme. Bez te strateške i važne geopolitičke komponente ostali smo još 2013. kada je Imunološki zavod prestao proizvoditi lijekove iz ljudske plazme, no to bi za nekoliko godina trebalo biti promijenjeno.
Prvi korak prema samodostatnosti napokon je ispunjen. Imunološki zavod je 5. veljače, iz drugog pokušaja, odabrao izvođača radova za projekt Projektiranja i izgradnje pogona za proizvodnju lijekova iz ljudske plazme.
Rugvica, gdje će biti smještena ova tvornica, kao i ostali dijelovi projekta revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda (tvornica zmijskog protuotrova, upravna zgrada i prateća infrastruktura te tvornica cjepiva) uskoro bi trebala postati veliko gradilište i središte proizvodnje lijekova ključnih za zdravlje nacije.
Od dvije pristigle ponude odabrana je ona zajednice ponuditelja čiji je nositelj američka kompanija Biopure Consulting. Ta zajednica je tvornicu lijekova iz krvne plazme ponudila graditi za 51 milijun eura s PDV-om, odnosno 40,8 milijuna bez PDV-a. Trošak nove tvornice daleko premašuje 21,6 milijuna eura, koliko je iznosila procijenjena vrijednost projekta.
Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda, objašnjava da su u trenutku raspisivanja javne nabave toliko imali na raspolaganju bespovratnog novca iz europskih fondova, odnosno Programa za konkurentnost i kohezija. “Ukupni planirani rashodi na aktivnosti Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za Imunološki zavod iznose 36,3 milijuna eura za razdoblje 2025.-2027. godine.
Sredstva koja će biti potrebna za period od 2028. godine bit će planirana u odgovarajućem vremenskom i proračunskom periodu”, dodaje. Potreban novac za projekt bit će, dakle, osiguran, što iz europskih fondova, što iz državnog proračuna i vlastitim novcem Imunološkog.
Tko će graditi novi Imunološki?
Izlaz iz letargije
Za potpisivanje ugovora s odabranim izvođačem, objašnjava Čardžić, još je potrebno dobiti suglasnost nadležnih tijela, koja bi trebala doći uskoro. Daljnja dinamika tog strateškog projekta uključuje izradu idejnog projekta čemu bi se trebalo pristupiti odmah nakon ishođenja suglasnosti nadležnih tijela i, posljedično, potpisivanja ugovora s odabranim izvođačem. Idejni projekt bi trebao biti gotov u roku od četiri mjeseca, nakon čega se kreće u izradu glavnog projekta zgrade postrojenja, izvedbenog projekta i troškovnika.
Posao bi trebao biti gotov osam mjeseci od prihvaćanja idejnog projekta. Sami građevinski radovi, kaže ravnatelj Imunološkog zavoda, trebali bi početi, ako će sve ići predviđenom dinamikom, sredinom 2026. Nova tvornica bi trebala biti gotova za 60 mjeseci od potpisivanja ugovora. Otprilike u proljeće 2030.
Ovo je drugi važan korak, nakon odabira izvođača radova za tvornicu za proizvodnju zmijskog protuotrova, u revitalizaciji proizvodnje Imunološkog zavoda koju je Vlada odobrila 2021., kada je u jeku pandemije koronavirusa postala svjesna strateškog značaja proizvodnje imunoloških lijekova.
Paradoksalno, stoljetnu tradiciju njihove proizvodnje, ne da nismo unaprjeđivali, već smo sustavnom nebrigom i neulaganjima, dopustili njezino propadanje. Imunološki zavod postao je tek jedan u nizu dokaza gospodarskog i tehnološkog nazadovanja Hrvatske. Doveli smo se dotle da ni u strateški važnom zdravstvenom segmentu ne možemo osigurati samodostatnost. Pandemija je za Imunološki i Hrvatsku bila sreća u nesreći.
“Sasvim je jasno da u današnjem geopolitičkom okruženju moramo braniti vlastite interese u što zadovoljavanje principa samodostatnosti svakako pripada. Revitalizacija Imunološkog zavoda dio je reforme zdravstva, a reforma zdravstvenog sustava ima za osnovni cilj održivost zdravstvenog sustava”, kaže Čardžić, čovjek kojem zbog vizije i upornosti pripada najviše zasluga za projekt revitalizacije Imunološkog.
Prije njega su svi pokušaji ostajali samo na papiru. Čardžić pritom dodaje da izgradnja proizvodnih pogona Imunološkog nema samo medicinski već i gospodarski benefit. Ona daje poticaj razvoju biotehnologije, zapošljavanju vlastitih kadrova, sprječavanju odlaska mladih stručnjaka te ostvarivanju profita prodajom vlastitih proizvoda. “Pruža se, također, i mogućnost pokretanja niza popratnih gospodarskih aktivnosti bitnih za proizvodnju”, navodi Čardžić.
Radi se punom parom
Saznajemo i da je ovih dana napokon stigla građevinska dozvola za gradnju tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova vrijedne 4,8 milijuna eura za koju je izvođač, ista zajednica ponuditelja koja će graditi i tvornicu za proizvodnju lijekova iz ljudske plazme, odabran lani u travnju. Naš sugovornik kaže da bi u sljedećih mjesec dana trebali biti stvoreni infrastrukturni preduvjeti za prijavu gradilišta, nakon čega bi trebala početi gradnja.
Puno parom radi se i na projektima gradnje upravne zgrade te biološkog laboratorija u Rugvici, ali i na pripremi treće faze revitalizacije proizvodnje – gradnji tvornice za proizvodnju virusnih cjepiva. Gradnja ove tvornice, objašnjava Čardžić, počiva na modelu suradnje sa strateškim partnerom po principu proizvodnje u Imunološkom zavodu za svjetsko tržište na kojem partner određuje distribuciju i prodaju na načelu ekskluziviteta. “Za ovakav model suradnje postoji deklarativno iskazan interes”, ističe ne odajući više detalja.
Cjelokupan projekt revitalizacije proizvodnje Imunološkog te proizvodnje virusnih cjepiva procijenjen je između 90 i 100 milijuna eura. Samo gradnja tvornice virusnih cjepiva trebala bi, prema procjenama, stajati oko 48 milijuna. Čardžić kaže da je novac osiguran za troškove razvoja ovog projekta, dozvole, inženjerske troškove kao i one pripreme lokacije.
“Revitalizacijom Imunološkog zavoda i pokretanjem proizvodnje zmijskog protuotrova, lijekova iz krvne plazme i virusnih cjepiva postići će se značajno veći stupanj dostatnosti proizvodnje lijekova i pripravaka za potrebe zdravstva i pacijenata te smanjiti ovisnost o stranim dobavljačima”, zaključuje Čardžić.
